Ovaj izvještaj procjenjuje šta se promijenilo kada je u pitanju socijalna uključenost najugroženijih osoba, sisteme socijalnog sektora i širu socijalnu koheziju tokom proteklog desetljeća. Socijalna uključenost u zemlji analizira se iz dva ugla: sa stajališta institucija i sa stajališta građana. Procjenjena je socijalna uključenost u sistemima obrazovanja, zdravstva, tržišta rada i socijalne zaštite u socijalnom sektoru kako bi se utvrdili nedostaci koji vode do isključenosti. Izvještaj također razmatra kako nejednaka raspodjela resursa u cijeloj zemlji utječe na dostupnost usluga, te predstavlja preporuke po pitanju politika.

Barbara Dätwyler Scheuer, direktorica za saradnju u ambasadi Švicarske u Bosni i Hercegovini je izjavila: "Nadam se da će sa ovim izvještajem rasprava o socijalnoj uključenosti zauzeti više mjesto na političkoj agendi. Nadam se da će kreatori politika pročitati ovaj izvještaj i upotrijebiti ga kao čvrstu osnovu za vlastito djelovanje, da će građani biti nadahnuti i ohrabreni da traže reforme i promjene i da će međunarodna zajednica tješnje sarađivati u oblikovanju programa socijalne uključenosti. Socijalna uključenost mi je prirasla srcu, ne samo zbog fundamentalnog prava na dostojanstven život i aktivno učestvovanje u društvu ili zato što su inkluzivna društva prosperitetnija i otpornija, već i zato što je riječ o ljudima koji, bez obzira na to ko su i odakle su, imaju priliku ostvariti svoj puni potencijal u životu."

Nalazi izvještaja ukazuju da su socijalna kohezija i veze među ljudima oslabili tokom proteklih 10 godina, a napredak u oblasti socijalne inkluzije je zaustavljen, i u nekim slučajevima unazađen. Zaštita i uključivanje ranjivih osoba još uvijek nije primjerena, posebno za osobe s invaliditetom, djecu, LGBTIQ osobe, romsku populaciju, migrante i tražitelje azila.

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini je izjavila: "Zajednice koje tretiraju sve svoje članice i članove s jednakim poštovanjem i garantuju im jednak pristup društvenim dobrima i uslugama su snažnije i otpornije zajednice – ovo je sveobuhvatna poruka ovog izvještaja. Oni najugroženiji moraju biti uključeni i dobijati podršku kroz mreže socijalne podrške, a socijalni sistemi moraju postati učinkovitiji istražujući načine smanjenja administrativnih troškova i modernizacije putem digitalnih rješenja."

Da bi se osiguralo da niko nije izostavljen, te u potpunosti i učinkovito implementirale postojeće zakonodavne odredbe u oblasti osnovnih prava, ravnopravnosti polova i sprječavanja diskriminacije, potrebno je jačanje administrativnih kapaciteta i osiguravanje odgovarajućih resursa.

Lidija Markota, šefica Odsjeka za socijalnu zaštitu i penzije Ministarstva civilnih poslova BiH rekla je da izvještaj ukazuje na vrlo ozbiljnu situaciju, ali takođe daje putokaz za stvaranje jačih, zdravijih i otpornijih zajednica. Gospođa Markota je dodala da je ovaj izvještaj poziv na akciju i da se nada da će se u narednom periodu, zajedno sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija, ambasadom Švicarske i ostalim partnerima, ovaj izvještaj koristiti kao radni dokument i pretvoriti u konkretne aktivnosti, inicijative i projekte posvećene socijalnoj inkluziji u Bosni i Hercegovini.

Nalazi Nacionalnog izvještaj o humanom razvoju upućuju na kritičnu potrebu za poboljšanjem u pogledu pokrivenosti sistemima socijalne zaštite i usluga u Bosni i Hercegovini. Integrisane mreže institucija socijalnog sektora koje pružaju ove usluge su temelj socijalno uključivog društva.

Neke od ključnih preporuka izvještaja su:

• Ulagati u digitalnu povezanost svakog djeteta i povećati kvalitetu e-učenja,
• Provesti detaljno istraživanje private potrošnje za zdravstvo i iskoristiti rezultate za prilagođavanje socijalnih davanja u cilju smanjenja nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti i proširenja pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem,
• Prioritizirati programe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uključujući i opcije razvoja telemedicine,
• Uvesti fleksibilno radno vrijeme i rad na pola radnog vremena u zakone o radu, ali bez gubitka prava na socijalna davanja. Time bi se smanjila neformalna ekonomija, a povećalo učešće žena na tržištu rada,
• Unaprijediti stanje osoba sa invaliditetom provedbom preporuke Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom iz 2017. godine,
• Osigurati ujednačene porodiljske naknade, i
• Eliminirati prekomjerno administrativno opterećenje sistema socijalne zaštite kroz uvođenje digitaliziranih socijalnih usluga.

Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini je odlučila podržati Nacionalni izvještaj o humanom razvoju koji je izradio UNDP u BiH sa ciljem pokretanja rasprave o socijalnoj uključenosti u Bosni i Hercegovini. Ambasada naglašava da su nalazi i preporuke u izvještaju, koji daje pronicljivu perspektivu o ovoj važnoj temi, važniji nego ikad u suočavanju sa pandemijom COVID-19 i njezinim razornim učincima u svijetu, posebno s obzirom nesrazmjerne učinke koje ima na one koji su najizloženiji i najranjiviji.