Švicarska međunarodna saradnja dio je duge humanitarne tradicije naše zemlje kao posvećenog i odgovornog globalnog aktera. Ona se zasniva na članu 54. stav 2. Ustava Švicarske i relevantnim saveznim aktima. Ta vrsta posvećenosti u interesu je i samoj Švicarskoj, jer naš prosperitet i naša sigurnost ovise o međunarodnom okruženju. Prijedlog za period 2017.–2020. postavlja okvir za odgovor na izazove koji se javljaju usljed siromaštva, sukoba i globalnih rizika. ‟Agenda za održivi razvoj do 2030.” koju su zemlje članice UN-a usvojile u septembru 2015. predstavlja značajnu smjernicu u toj oblasti. 

Pomenutim prijedlogom Savezno vijeće odgovara na aktuelne krize, oružane sukobe, siromaštvo i glad, nasilni ekstremizam, uništavanje životne sredine, klimatske promjene i veliki broj raseljenih osoba širom svijeta. Pored humanitarne pomoći, razvojne saradnje sa južnim zemljama, ekonomskih mjera i mjera trgovinske politike te tranzicijske saradnje s Istočnom Evropom, zajednička strategija po prvi put uključuje i promoviranje mira i čovjekove sigurnosti. Izvještaj o odgovornosti dokumentira izuzetno efikasnu prirodu projekata i programa uvrštenih u aktuelni planski period (2013.-2016.). Novim planom nastavlja se rad na osnovu tih rezultata te na osnovu konkretnog švicarskog iskustva i ekspertize, pri čemu se uzimaju u obzir kako trenutni tako i dugoročni izazovi.

Prijedlog za period 2017.–2020. fokusira se na oblasti u kojima je Švicarska u stanju ponuditi dodanu vrijednost i u kojima ima osobit kredibilitet: 

• Švicarska će raditi na ublažavanju posljedica aktuelnih sukoba i na iznalaženju rješenja: Ubuduće će se povećati obim humanirane pomoći u zonama sukoba, a osobito pomoći nepohodne u vanrednim situacijama. Time će se naročito omogućiti pružanje efikasne pomoći i zaštite milionima izbjeglica na Bliskom istoku, ali i pomoći stvaranje uslova za dostojanstveniji život tih ljudi kako u svojim tako i u susjednim zemljama. Švicarska će staviti na raspolaganje svoje dugogodišnje iskustvo u posredovanju, potpomaganju i dobrim praksama u cilju nalaženja političkg rješenja sukoba, osobito onih u Africi, na Bliskom istoku i zemljama partnerima OSCE-a. Time će se ojačati njena posvećenost miru, sigurnosti i ljudskim pravima. 
• Saradnja u nestabilnim okruženjima bit će osnažena. Taj dugoročni zadatak zahtijeva rješavanje uzroka nestabilnosti: socijalne i političke isključenosti, povećane primjene nasilja, nedovoljnih ekonomskih mogućnosti te odsustva vladavine prava i mehanizama za otklanjanje nepravde mirnim putem. Cilj tih aktivnosti jeste ojačati upravljanje, poboljšati okvirne uslove za poslovanje privatnog sektora i transformaciju institucija kako bi što bolje pružale usluge neophodne cjelokupnom stanovništvu.
• Smanjenje siromaštva i nejednakosti i dalje ostaje ključni prioritet švicarske razvojne saradnje. Prijedlog za period 2017.–2020. ima za cilj ponuditi bolju perspektivu i više mogućnosti, osobito mladima, zahvaljujući boljem obrazovanju i obuci te dinamičnom privatnom sektoru koji će otvoriti nova radna mjesta, a time i ponuditi alternativu migraciji. Radit će se na jačanju osnovnog i stručnog obrazovanja. Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će dostupna finansijska sredstva za period 2017.–2020. iznositi 630 miliona švicarskih franaka, što je povećanje od 50% u odnosu na period 2013.–2016., čime će se dalje unaprijediti održiv i inkluzivan ekonomski rast. Švicarska će nastupati s pozicije posvećenog pobornika jednakih prava za djevojke i žene. 
• Rad na ublažavanju globalnih rizika – klimatskih promjena, uništavanja životne sredine, pitanja pristupa vodi, sigurnosti hrane, zdravstvene zaštite te ekonomske i finasijske krize – ostaje u fokusu švicarske međunarodne saradnje. U budućnosti će međunarodna saradnja u većoj mjeri uključivati aktivnosti vezane za zaštitu okoliša, osobito kroz aktivnosti u oblastima gdje postoji sinergija između smanjenja siromaštva i aspekata zaštite okoliša. Na primjer, približno 300 miliona švicarskih franaka izdvajalo se na godišnjem nivou za pomoć kod smanjenja daljih klimatskih promjena, što iznosi približno 12,5% sredstava za međunarodnu saradnju u periodu 2017.–2020.
• Međunarodna saradnja mobilizirat će sve svoje instrumente kako bi što fleksibilnije odgovorila na potrebe svojih partnerskih zemalja i kako bi stvorila što veću kritičnu masu potrebnu za osiguravanje liderske uloge i utjecaja na politike koje se donose. To će podrazumijevati i jačanje partnerskih odnosa, konkretno s privatnim sektorom. Švicarska će ojačati svoju ulogu protuteže i svoju podsticajnu snagu time što će potpomoći reforme i druge izvore finansiranja u svojim partnerskim zemljama. Multilateralna saradnja, na primjer sa Svjetskom bankom i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija, i dalje će predstavljati ključni stub, što će omogućiti uključivanje još većeg broja ljudi širom svijeta i postizanje boljih rezultata. Kao domaćin istaknutih institucija, Švicarska će također konsolidirati ključnu ulogu koju ima međunarodna Ženeva.

Migracija predstavlja značajan aspekt međunarodne saradnje. Švicarska će aktivirati sve svoje instrumente kako bi se uključila u rješavanje tog pitanja i uzela u obzir kako mogućnosti tako i izazove vezane za migraciju. S jedne strane, međunarodna saradnja direktno rješava probleme migracije pružanjem pomoći i zaštite izbjeglicama i interno raseljenim osobama u njihovom matičnom području, ali i promoviranjem doprinosa migranata općem razvoju. Podrazumijeva se da finansijska sredstva određena za tu svrhu, a osobito sredstva namijenjena za humanitarnu pomoć, mogu varirati ovisno o datoj kritičnoj situaciju odnosno o datom sukobu. Prema trenutnim procjenama ta sredstva iznose približno 5% od ukupnog oznosa za period 2017.–2020.

Međunarodna saradnja djeluje i posredno putem svojih dugoročnih aktivnosti na uklanjanju faktora koji uzrokuju migraciju, kao što su sukobi, siromaštvo, nedostatak ekonomske perspektive, proizvoljna vlast, povrede ljudskih prava i efekti klimatskih promjena. Ona time doprinosi otvaranju alternativnih rješenja kroz poboljšanje uslova života u pogođenim područjima te kroz obezbjeđivanje perspektive lokalnom stanovništvu. U tom smislu aktivnosti u nestabilnim situacijama mogu se shvatiti kao posredan doprinos. Procjenjuje se da se za njih izdvaja približno 14% od ukupno dostupnih sredstava za međunarodnu saradnju u periodu 2017.–2020.

Međunarodna saradnja također podržava napore na sprečavanju nasilnog ekstremizma, na primjer otvaranjem mogućnosti za mlade ljude ili rješavanjem osnovnih uzroka sukoba, kao što su socijalna i politička isključenost ili diskriminacija i nedovoljna zaposlenost. Time se osigurava da apsolutno svaki pojedinac živi u okruženju koje mu obezbjeđuje osnovnu egzistencijalnu sigurnost, ali i ekonomsku, okolišnu, društvenu i političku sigurnost, što dopunjava švicarske napore u borbi protiv prijetnji miru, sigurnosti država i međunarodnoj sigurnosti. Nadalje, Švicarska nastoji da, kada god je to moguće, kombinira svoje razvojne aktivnosti sa zaštitom vlastitih interesa kad je riječ o migraciji, a jedan od primjera toga jesu i partnetrsta u oblasti migracije.

Suma koja se izdvaja u sklopu pet okvirnih kredita za period 2017.–2020. iznosi približno 11 milijardi švicarskih franaka. U 2015. godini novo zvanične razvojne pomoći (ODA) ostvario je cilj koji je postavio Parlament, naime 0,5% bruto nacionalnog dohotka. Trenutne procjene ukazuju da bi taj nivo trebao ostati na 0,48% do 2020. godine.

Kao sastavni dio pomenutog plana, Savezno vijeće Parlamentu na usvajanje podnosi obnovljeni Savezni zakon o saradnji s državama Istočne Evrope. Tim se zakonom obnavlja osnova za saradnju s državama Istočne Evrope do 31. decembra 2024. godine. Njime se i dalje zadržava pravna osnova za švicarski doprinos smanjenju ekonomske i socijalne nejednakosti unutar proširene Evropske unije. Međutim, to ne sprečava donošenje bilo koje buduće odluke o mogućem obnavljanju doprinosa Švicarske. Takav jedan prijedlog Savezno će vijeće Parlamentu podnijeti samo na osnovu razvoja naših cjelokupnih odnosa s Evropskom unijom i samo ukoliko je taj razvoj pozitivan. 

Savezno vijeće također je odobrilo akt o učešću Švicarske u drugom kapitalnom povećanju Međuameričke investicijske korporacije, što je dio reforme unutar grupacije Međuameričke razvojne banke (IDB). To podrazumijeva garantirani kredit od 21,7 miliona švicarskih franaka, čime se proširuju aktivnosti pomenute banke na promoviranju privatnog sektora u Južnoj Americi.

Dodatne informacije:

Website relating to the dispatch on International Cooperation 2017-2020
Was die DEZA bewirkt: Bericht zu den Resultaten der Botschaft 2013–2016 (de)
Blog "FDFA interactive"

Dispatch on International Cooperation 2017-2020 (de) (pdf) (This text is an advance printing. The version published in the Federal Gazette is binding.)(pdf, 5462kb)
Economic cooperation and Development: SECO takes stock(pdf, 5076kb)

Kontakt za dodatne upite:

FDFA Information
Tel.: +41 58 462 31 53
info@eda.admin.ch

Media and Communication SECO
info.cooperation@seco.admin.ch
Tel. +41 58 464 09 10

Izdavači:

The Federal Council
Federal Department of Foreign Affairs
Federal Department of Economic Affairs, Education and Research